B i l o

piše: Santina Srnec

U našoj školi provela sam anonimnu anketu o alkoholizmu. Anketa je provedena na uzorku od 50 učenika. Evo pitanje koja sam im postavila i statističke obrade prikupljenih podataka.

1.Konzumiraš li alkohol?
DA- 80 %,
NE- 20%
2. Ako konzumiraš, koliko često?
Najčešći odgovori: vikendom, u posebnim prilikama, kad poželim…
3. Koja alkoholna pića najčešće konzumiraš?
Crno vino, pivo, žestoka pića, gemišt…
4.Je si li ikad konzumirao/la alkohol prije dolaska u školu?
DA- 48 %,
NE-52 %
5. Zašto najčešće piješ alkoholna pića?
a) zbog društva- 2%
b) fino mi je-63%
c)iz navike-28%
d)zbog zabave -1%
6. Smatraš li da si ovisan/a o alkoholu?
DA- 1%
NE-99%
7.Što misliš o konzumiranju alkohola?
Mislim da je OK i fino, stvar osobnog izbora, tko voli, nek izvoli, fora, loše, ne mislim, a pogotovo ne o tome, fora je…

Kao što vidimo, rezultati ove ankete ukazuju da naši učenici imaju pozitivan stav prema uživanju alkohola. Alkohol smatraju svojim „prijateljem“. No, je li to baš tako? Alkohol može nanijeti ozbiljnu štetu psihičkom razvoju mladog čovjeka, ali isto tako i fizički oštećuje organizam.Alkoholizam je bolest koja zahvaća i razvijene i nerazvijene zemlje,pa tako i našu Hrvatsku. Uživanje alkoholnih pića dio je naše tradicije pa nije čudno da ima i puno alkoholičara. Iako svijest o opasnosti redovitog uzimanja alkoholnih pića raste, i dalje ga se ne ustručavamo konzumirati ga. Za mlade ljude alkohol je štetniji i opasniji jer se naš mozak tek razvija, a alkohol oštećuje i uništava moždane sinapse. Rijetki su mladi koji nisu nikad konzumirali alkohol. Mišljenja sam da male količine alkohola ne mogu nanijeti veću štetu, ali treba ga konzumirati u umjerenim količinama.

Sam pojam „alkoholizam“ označava bolest koja nastaje zbog redovite i nekontrolirane upotrebe alkohola. Najprije se započinje s čašicom, dvije dok to ne preraste u redovito opijanje. Odrasli imaju svoje razloge za opijanje, dok mladež ima svoje. Neka od najčešćih pića koje mladi piju su pivo, bambus i, svakako, žestoka pića. Opasnija su žestoka pića koja imaju veću količinu alkohola pa češće izazivaju trovanje želuca. Nedavno smo bili na vježbama u bolnici kada smo zaprimili mladu osobu zbog trovanja želuca alkoholom. Zapitala sam se koji su to razlozi da tako mlado biće počne piti? Mislim da bi to mogli biti problemi s roditeljima, školom, ljubavni jadi, obiteljske navike, a vrlo česti je i utjecaj društva. Vršnjaci s kojima se družimo, naše društvo stvara pritisak, a mnogi još nemaju svoje stavove pa podliježu utjecaju vršnjaka, prijatelja, kolega, poznanika. Sjećam se maturalca. Tamo je vrlo važno uključiti se u društvo.Neki su se kolege iz razreda uključili u natjecanje u ispijanju pića i to zbog to nagovora utjecajnih kolega iz razreda, a sve zbog želje da se dopadnu, budu prihvaćeni među “popularnim” kolegama. Jedna je od zabluda da alkohol podiže samopouzdanje i poboljšava vozačke sposobnosti. To nije točno jer djeluje upravo suprotno i smanjuje vidno polje, vrijeme reagiranja… Iz vlastitog iskustva znam da i druženj bez alkohola može zabavno, čak i zabavnije nego s alkoholom.
Pitam se što ipak potiče mladež da uživaju alkohol? Najvjerojatnije vršnjačka zajednica jer ne želiš biti jedini koji ne pije to što i ostali, želiš zaboraviti školu i probleme, želiš se dobro zabaviti ili možda nešto proslaviti. No, sve to je daleko od toga da za nekoga možemo reći da je alkoholičar ili osoba koja je ovisna o alkoholu. Takve osobe imaju veće probleme i ne mogu funkcionirati, a da ne popiju bar malo alkohola. Takvim osobama je nužno liječenje, ali samo uz njihovu privolu jer u našoj zemlji nije zakonom određeno obavezno liječenje. Za takve osobe je najvažnija apstinencija ili suzdržavanje od alkohola. Tu im veliku podršku moraju pružati njihovi ukućani da ne bi pokleknuli u svojim odlukama. Mi kao budući zdravstveni djelatnici trebali bi poticati apstinenciju i poučavati ljude, a naša anketa je potvrdila upravo suprotno.
Kaže se da djeca alkoholičara češće postaju alkoholičari. To mi baš i nije shvatljivo jer oni vide kako njihovi roditelji prolaze pakao alkoholizma i da treba puno napora, snage i volje da bi došli do apstinencije, a puno njih ne želi apstinenciju pa umiru mladi. Kako djeca prolaze sav taj pakao, poremeti im se psihičko zdravlje pa i oni podliježu istom ili čak i gorem poroku. Kao što je vidljivo iz ankete učenici naše škole redovito konzumiraju alkohol, a neki se čak smatraju i ovisnima. Taj problem često proizlazi iz naše tradicije. Tradicija je da se uz svako slavlje konzumira alkohol. Svako novo rođenje djeteta, rođendani, proslava sakramenata, mature, vjenčanje, sve se to nazdravlja alkoholnim pićima pa tako mladi stječu navike od najmlađih dana. Ne mogu biti „licemjer“ i i ne reći da ga i sama nisam kušala baš u tim prigodama, a tada kao i drugi nisam mislila o mogućim posljedicama. Uživanje alkoholnih pića ipak ima i neke pozitivne osobine: opušta organizam, neki ljudi se oslobađaju i postaju slobodniji, poboljšava cirkulaciju, pomaže da se zaborave problemi, bar na kratko, iako to nije njihovo rješenje. Iako ima te dobre strane, najteže su moguće posljedice, a to su prometne nesreće u kojima pogiba velik broj ljudi, a najugroženiji su mladi vozači koji još nemaju dovoljno vozačkog iskustva. Svjedočeći mnogobrojnim novinskim napisima o smrtima vozača mlađih od 18 godina,razmišljam kako mlade nagovoriti da da uzmu taksi ili odu kući autobusom, ako su konzumirali alkohol. Alkoholizam često uzrokuje obiteljsko nasilje, mnogobrojne bolesti želuca i jetre, pa čak i ranu smrt uživatelja.

Možemo zaključiti da alkohol loše djeluje na naš organizam i na nas, ali ga ipak konzumiramo iz zadovoljstva.Još nismo svjesni mogućih posljedica pa se često izlažemo riziku.Svoj članak zaključila bih pozivom kolegama da piju u umjerenim količinama, da paze u prometu ako su uzimali alkoholna pića i da ne piju prije škole jer je škola mjesto na kojem učimo nove stvari, a djelovanjem alkohola, ne možemo najjasnije razmišljati.