B i l o

Posts Tagged ‘platana’

pišu: Helena Senko i Petra Špoljarić

em>-priča o platani na Banfici i projektu “Zaštitimo zaštićene spomenike prirode”.-

Današnji ljudi zbog užurbanog načina života zaboravljaju na najvažnije, naoko male stvari koje im omogućuju normalan život. Duboko smo uvjerene da i u najtamnijem kutku svakog ljudskog srca leži svijest i briga za sutra. UNESCO je 2010. godinu proglasio Međunarodnom godinom biološke raznolikosti.U našoj školi najaktivniji su na zaštiti prirode – globovci jer priroda je njihov prijatelj. Pitate se tko su globovci?

Globovci su članovi svjetskog GLOBE programa.Kratica GLOBE u svom prijevodu znači „Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša“.GLOBE program je osnovan 22.travnja 1994. u SAD-u,a u Hrvatskoj već 1995.godine.Medicinska škola Varaždin u program se uključuje već 1997.godine i tada je jedina GLOBE škola u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Zainteresiranost učenika već u samom početku je bila velika,a danas broji 10-15 članova i suradnika.Otkad smo se uključili u GLOBE program postigli smo brojne značajne rezultate.Već je tradicija da naša škola sudjeluje na državnim natjecanjima jer svojim projektima uvijek ostavlja pozitivan dojam.Neki od projekata u kojima smo sudjelovali su :“Zaštita zaštićenih spomenika prirode“,“Povratak dabra u Hrvatsku“,“Što krije tlo Gaveznice?“,“Izrada karata stabilnih izotopa vodika i kisika u oborinama RH“ ,“Utjecaj sezone kupanja na kvalitetu vode Aqacitya“i dr. Izrada svakog projekta je dugotrajan proces i traje po nekoliko godina.Prednost toga je u tome što svaka generacija za sobom nosi neke nove ideje.
Čitajući arhivu škole uočile smo da globovci uvijek rade na aktualnim i zanimljivim projektima.I same smo članice GLOBE obitelji koja svojim malim doprinosom pokušava spriječiti velike nepravde o kojima bruji cijeli svijet.Pri tome mislimo na izumiranje raznih biljnih i životinjskih vrsta, pitanja oko pitke vode koja u mnogim zemljama diljem svijeta zauzimaju veliku važnost.

Od samih početaka pokretanja GLOBE programa u našoj školi bila je prof.Ranka Knolmajer, glavna inicijatorica i velika prijateljica prirode. Ona je do danas sačuvala originalnost i potpunu prepuštenost svakom projektu. Jedan od najvećih programa bio je svakako program „Zaštita zaštićenih spomenika prirode“ u kojem se govori o platani na Banfici staroj gotovo 140. god..Odlučile smo ponovnu aktualizirati taj stari projekt jer nas zanima što je s tom platanom danas. Zvuči zbunjujuće? Moramo priznati da smo se i mi u početku zbunile,ali intervju koji smo provele s profesoricom Knolmajer uvelike nam je razjasnio situaciju.

O projektu i platani

1.Kako ste došli na ideju da pokrenete projekt „Zaštita zaštićenih spomenika prirode“?

Na ideju o projektu smo došli kada je u časopisu „Okoliš“ objavljen jedan popis zaštićenih dijelova prirode Varaždinske županije.GLOBE-ovci su odabrali najbliži zaštićeni spomenik prirode-platanu u Varaždinu,stambenom naselju „Banfica“.Projektom smo otkrili da ljudi misle da je dovoljno nešto zaštititi,a ne o tome brinuti.

2.Recite nam nešto više o toj platani,odnosno kakav je bio njezin prvobitan izgled?
Platana je bila nepravilno orezana,a listovi su joj bili sivi od nametnika.Izgledala je potpuno suprotno od zaštićenog.Veliki problem su predstavljali kontejneri za smeće postavljeni točno ispod platane.Sve u svemu je izgledalo jako ružno.U periodu kad je bilo vjetrovito vjetar je sivo lišće i nakupine stjenica raznosio po balkonima okolnih zgrada.Stanari su bili jako nezadovoljni pa su tražili da se to drvo sruši.

3.Koga smatrate glavnim krivcem za uništavanje zaštićenog spomenika prirode?
Ponajprije čovjeka jer nije brinuo o onome što je sam zaštitio.No za uništavanje platane kriva je i mrežasta stjenica platane.To je nametnik koji se nastanjuje na kori platane gdje izlučuje svoj sekret.Širi se zrakom približno 70 km godišnje i zbog toga se teško protiv nje boriti.

4.Kako su naši učenici pomogli u realizaciji projekta?Koliko je trajao postupak same dokumentacije i jesu li svi podržali vaš projekt ili ste ipak naišli na nerazumijevanje?
Učenici su pomogli tako da su pisali dopise,skupljali dokumente i dijeleći propagandni materijal (letke).Slali smo dopise brojnim ustanovama: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, Grad Varaždin, Horting d.o.o. Sisak,Entomološki muzej Varaždin ,Zrinjevac Zagreb,arbortetum Trsteno.Na samom početku kontaktirali smo arboretum Trsteno gdje je tada vršena zaštita Platana nakon jednog požara.Oni su nam preporučili tvrtku Horting iz Siska.Postupak same dokumentacije bio je dosta naporan,a trajao je 2 godine. Naišli smo na malo nerazumijevanja poduzeća „Parkovi Varaždin“ koja je bila zadužena za održavanje te platane.

5.Zanima nas još na koji način ste zainteresirali sponzore kako bi dobili potrebna novčana sredstva?
Najviše zalaganjem učenika koji su napravili letke i koji su ih dijelili građanima i poduzećima.Organizirali su i konferenciju za tisak ispod platane.Tada su nam se javljali sponzori koji su bili spremni donirati novac da spasimo platanu.

6.O kojem se iznosu radi i koliko je potrošeno na projekt?Koji zahvati su uopće bili potrebni na platani?
Na projekt je potrošeno oko 15.000 kn.Platanu je najprije trebalo pravilno obrezati po hamburškoj metodi reza.Trebalo je krošnju osigurati pomoću fleksibilnog „Cobra“ sustava.Platanu smo i 3 godine za redom cijepili protiv stjenica tako da je ona bila u potpunosti sanirana.Maknuti su i kontejneri ispod platane i postavljena ispred nje informativna ploča.Platanu smo zagradili pomoću malih stupčića.

7.Vidjele smo iz novinskih članaka da su se globovci Medicinske škole Varaždin posebno angažirali oko realizacije projekta.Da li je naša škola tim projektom stekla dodatan ugled,a time mislimo na pohvale,priznanja i dr.?
Za sam projekt nismo dobili nikakvo priznanje.Međutim naš projekt je bio u lokalnim novinama.Također se razvila dodatna suradnja Medicinske škole Varaždin i Javne ustanove u čije smo projekte uključeni.

9.Da li ste zadovoljni svojim postignućem i današnjim izgledom platane?
Da,ali ne znam kako će još dugo zadržati svoj izgled jer se u njenoj blizini nalazi još platana koje su zaražene i koje ju i dalje ugrožavaju svojim nametnicima.

10.Da li ima još takvih stabla kojima treba zaštita?Da li će to možda biti jedan od vaših sljedećih projekata?
Naravno da postoje,ali mi smo svjesni da ne možemo zaštititi svako stablo.U zadnje vrijeme oko zaštite stabala malo se više angažiraju „Parkovi Varaždin“.

Drvo života

Posjetile smo platanu.Vidljivi su i danas pothvati koji su bili provedeni prije šest godina.Grane platane su i danas učvršćene „Cobra“ sustavom.Ispod platane više nema kontejnera.Ona je i danas ograđena stupčićima,a pored nje je informativna ploča. Odlučile smo malo ispitati lokalno stanovništvo kakva je sada situacija u vezi platane.Svi s kojima smo razgovarale ističu da vole platanu i posebno su vezani uz nju.Složili su se gotovo jednoglasno da platana treba dodatnu zaštitu jer ona polako propada.Ponovno njezine grane prijete lokalnom stanovništvu.Žalili su se na nedostatak brige i zaštite od stjenica.Žale se na prljavo rublje,balkone i prozore jer vjetar raznosi nametnike.

Najprije smo razgovarale sa vrlo ljubaznom gospođom Dragicom Brđanović. Kad smo spomenule da smo tu u vezi platane vrlo rado se upustila u razgovor s nama i odgovorila nam na par pitanja. Istaknula je kako jako voli ovu platanu i naziva ju Drvom života.Voli platanu koja u njoj budi stare uspomene jer je ona tu od njezine mladosti.Kaže da su se prije ispod te platane nalazile klupe koje su preko dana penzionerima služile kao dnevni boravak na svježem zraku, a uvečer kao ljubavno gnijezdo brojnih sada već sretno oženjenih parova. Podijelila je s nama kako pamti svoje prve ljubavi koje su se dogodile upravo ispod te platane.Ističe da nije zadovoljna s današnjim uređenjem platane jer drvo polako propada.Trebalo bi ju ponovno urediti,obrezati i špricanjem zaštititi od nametnika.Rekla nam je da se sjeća projekta Medicinske škole Varaždin.Pohvalila je školu i rekla da se samo naša škola zaista pobrinula o toj platani.

Mali razgovor obavile smo i sa gospodinom Ljudevitom Brlekom.On je istaknuo da ne vidi nedostatke na platani.Smetaju mu jedino nametnici kojih je prošle godine bilo manje zbog cijepljenja drveta koje jednom na godinu provodi tvrtka „Parkovi“.

Najviše informacija nam je dao gospodin Josip Jambrešić koji je već starosjedilac u zgradi.Istaknuo je da je platana sve starija i ide sve gore jer ju slabo prskaju u svrhu zaštite protiv nametnika.Uočava da prskanje provode samo po donjem dijelu debla,a da gornje grane zanemaruju.Tada smo mu mi ljubazno objasnile da se platana ne prska već cijepi.Cijepi se u donjem dijelu jer cjepivo putuje kapilarnim sustavom sve do najviših grana.Gospodin Josip se također sjeća nekadašnjeg projekta Medicinske škole Varaždin.

Naišle smo i na skupinu umirovljenih gospođa sa kojima smo također malo porazgovarale.Podijelile su s nama svoja imena Bosiljka,Zdenka i Marta.Uočile su teško stanje platane.Imaju primjedbe na tvrtku „Parkovi“ koja se dolazi pobrinuti oko platane samo kada se nešto dogodi.Složile su se da ju ne bi dale ni za kakav novac jer je puno lijepih sjećanja i uspomena u koje je uključena ova platana.